Medijska pismenost je, po mišljenju mnogih, najvažnija tema našeg vremena. Mediji utiču na svaki aspekat naših života, čak i na načine na koje komuniciramo i povezujemo se sa drugim ljudima. Nije važno da li su u pitanju društvene mreže, blogovi, reklame ili vijesti o aktuelnim dešavanjima, mediji akumulativno utiču na našu percepciju stvarnosti, načine života, navike, kao i sposobnost da vjerujemo informacijama na koje nailazimo. Nije važno kojoj ideološkoj ili političkoj struji pripadate, kojoj ekonomskoj grupaciji pripadate i kakav je vaš svakodnevni život, svi smo konstantno pod uticajem medija, i samim tim svi moramo imati vještine neophodne da razumijemo poruke koje nam mediji šalju i da se odupremo negativnim uticajima.
Usporite u ubrzanom svijetu
Jedan od najvećih izazova sa kojima se svakodnevno susrijećemo je ići u korak sa brzinom kruženja informacija. Brzina kojom mediji stvaraju i plasiraju sadržaj je fascinantna, ali i veoma opterećujuća. Često ni same medijske kuće nemaju luksuz vremena zbog potražnje za informacijama, pa nije rijetkost ni da žrtvuju tačnost zarad blagovremenosti obavještavanja. Kao konzumenti sadržaja moramo biti ti koji će stati, sačekati, i preuzeti inicijativu za provjeravanje tačnosti, jer živimo u svijetu u kom se termin „lažne vijesti“ može čuti svakodnevno. Strpljenje se, srećom, uči, a najlakše je doći do te vještine tako što ćemo razumjeti važnost usporavanja. Ono nam pomaže da detaljnije pristupimo svemu što radimo, da sačuvamo sopstveno mentalno zdravlje, i da uhvatimo predah s vremena na vrijeme .
Procjenite izvore informacija
Postojalo je vrijeme kada je informacije bilo prilično lako povezati i provjeriti, i kada je put do samog izvora informacija bio mnogo kraći i direktniji. Ovo vrijeme je prošlo, i sada je sve značajno komplikovanije, pa je samim tim i važnije nego ikada uzeti u obzir odakle dolazi informacija koja nam se plasira. U online medijima, izvori često uključuju linkove, a ukoliko link vodi do ličnog naloga na nekoj društvenoj mreži, možda bi bilo pametno da preispitate informaciju koju ste dobili. Odlična ideja je i poređenje dobijene informacije i njenog prikaza u različitim medijima – šanse su da ćete veoma lako naći makar 2 portala koja su obradila istu vijest. Potrudite se da pročitate što više verzija, pogotovo ako obrađuju dešavanje koje je relevantno za Vas i Vaš život. Razmišljajte kritički: zapitajte se šta može biti motivacija iza objavljivanja neke vijesti – ili verzije neke vijesti, ko je autor i koje su njegove kompetencije, i kakva je u prošlosti bila urednička politika medija koji je vijest objavio. Ovo je pravo vrijeme da budete malo skeptični. Isto važi kada je u pitanju dijeljenje informacija koje ste pronašli u medijima. Ukoliko nemate vremena da ih provjerite, vjerovatno je najbolje da ih ne dijelite, kako ne biste i sami postali nekredibilan izvor za ljude oko sebe.
Razmišljajte kao kreator
Relativno nedavno, defincija medijske pismenosti se proširila i na kreiranje medijskog sadržaja. Svi mi smo potencijalni kreatori, ako nikako drugo onda putem ličnih naloga na društvenim mrežama. Iako je objavljivanje na našim privatnim profilima koje prate porodica i prijatelji proces koji zahtjeva mnogo manje razmišljanja od posla jednog novinara velike medijske kuće, postoje određene smjernice koje generalno treba pratiti, a to su istinitost sadržaja i prikladnost istog za publiku sa kojom ga dijelite. Uključite kritičko mišljenje čak i kad kreirate objave za društvene mreže – što više obratite pažnju na sopstveni mentalni proces i filozofiju kada ste kreator, a ne primalac, to ćete prije obratiti pažnju i na to šta stoji iza zavjese medija koji su najveći kreatori sadržaja.
Svijest o naklonosti
Procjena naklonosti medija uključuje postavljanje pitanja o izvorima, tačkama gledišta, stereotipima, jeziku i stilu koji se koristi… Identifikovanje naklonosti određenoj „strani“, ideologiji ili subjektu je važan korak u procjeni kredibilnosti medija čije poruke primamo, i veoma često se i detaljno obrađuje u edukativnim programima o medijskoj pismenosti. Osim toga, ne smijemo zaboraviti da uzmemo u obzir i lična osjećanja ove prirode. Psihologija je dokazala da je veća vjerovatnoća da ćemo vjerovati nečemu što je već u skladu sa našim stavovima i sistemom vrijednosti, nego nečemu što nije, a u ovu zamku je i suviše lako upasti sada kada je svijet svojevrsna eho komora, pogotovo ako pričamo o internetu. Confirmation bias, ili sklonost potvrđivanju je stanje u koje je veoma lako upasti upravo zbog prirodne sklonosti da vjerujemo onome što nam je već poznato. Način za pobjeđivanje ovog modernog fenomena je probijanje sopstvene eho komore: tražite informacije iz različitih izvora, čak i onih koji se u prošlosti nijesu poklapali sa Vašim stavovima, trudite se da ostvarujete interakcije sa ljudima različitih stavova i životnih iskustava i da se „stavljate u njihove cipele, preispitujte sopstvena uvjerenja i težite ka što objektivnijem sagledavanju situacija, ljudi i okolnosti.
