Ukoliko čitate ovo a imate naloge na društvenim mrežama, vjerovatno potrošite makar sat vremena dnevno listajući početne stranice. Ovo je učestala navika u današnje vrijeme, a postoje i brojne statistike koje to dokazuju. Na primjer, studija koju je radio DataReportal pokazala je da je prosječno vrijeme koje Amerikanac provede na društvenim mrežama ok 2.5 sata. Ono što je bitno zapitati se jeste kako ovo utiče na naše mentalno zdravlje i koliki uticaj društvene mreže imaju na naš život.
Šta je to kod društvenih mreža što nas toliko privlači?
Odgovor na ovo pitanje je prilično jednostavan – kao ljudska bića, imamo prirodan nagon da se povezujemo sa drugim ljudskim bićima, da tražimo pažnju i validaciju od njih. U doba kada je komunikacija i dijeljenje sadržaja udaljeno par klikova od nas, prirodno je da ćemo to iskoristiti, a kada su ove interakcije uglavnom pozitivne, naš mozak dobija nalete dopamina koji vremenom čine društvene mreže nečim što izaziva vrlo realnu zavisnost. Ovo je, međutim, mač sa dvije oštrice, pa ukoliko su ove interakcije i povratne informacije koje dobijamo od drugih negativne, možemo se veoma lako osjetiti poraženo ili odbačeno.
Na koji način nam društvene mreže škode?
Jedan od najvećih problema koje psiholozi ističu kada su u pitanju društvene mreže je FOMO – Fear of missing out, što je u suštini strah od propuštanja i izostavljenosti. U doba kada većina ljudi dijeli svoja iskustva i način života sa drugima, veoma je lako naići na ljude čiji je život (po našim standardima) možda bolji od našeg. Ovom problemu još više doprinosi i količina lažnog ili preuveličanog sadržaja na društvenim mrežama, gdje su korisnici usmjereni ka prikazivanju što savršenije slike sebe. Ovaj strah može početi kao malo i naizgled nevažno osjećanje, ali može prerasti vrlo brzo u hronično nezadovoljstvo sopstvenim životom i anksioznost. Ovo doprinosi i osjećaju izolovanosti i usamljenosti, koji je po nekim istraživanjima trenutno najveći što je ikada bio – skoro 30% odraslih kaže da osjeća jako visok nivo socijalne izolovanosti. Iako paradoksalno, jer živimo u vremenu kada je povezivanje lakše nego ikada, ovo predstavlja ogroman problem jer ekstremno loše utiče na mentalno zdravlje i izlaže nas riziku obolijevanja od depresije, anksioznih ili opsesivno kompulzivnih poremećaja.
Da li društvene mreže previše utiču na naš život?
Mnogi žele moć koja dolazi sa društvenim mrežama. Društvene mreže su najlakši način da predstavite sebe u određenom svijetlu, da se povežete sa istomišljenicima, da osnujete sopstveni biznis i da izgradite ime za sebe. Zbog toga, kreirani su određeni standardi za izgled, način života, primanja i broj poslovnih i privatnih konekcija, koji su nerijetko nerealistični i snižavaju samopouzdanje ljudima. Ovo je posebno izraženo kod ranjivih populacija poput tinejdžera, mladih ljudi ili marginalizovanih grupa (poput recimo LGBTIQ+ populacije). Algoritmi društvenih mreža su uzročnik slave i lične dobiti ljudi koji se uklapaju u postavljene standarde, i onda je vema lako osjećati se nedovoljno dobro, ili čak odbačeno, ukoliko nijesmo u mogućnosti da ispunimo ove standarde.
Društvene mreže i medijska pismenost
Medijska pismenost reflektuje našu sposobnost da razlikujem činjenice od manipulacija, i da uzmemo u obzir kompletnu sliku nečega umjesto da površno sagledavamo stvari. Društvene mreže pružaju mogućnost da svako u javnost plasira najsavršeniju, najuređeniju i najprihvatljiviju sliku sebe, koja ne mora biti i nije uvijek istinita. Lažiranje savršenstva zauzima mnogo oblika, od prostog biranja kadrova koje dijelimo, pa do korišćenja posebnih softvera za uređivanje fotografija, poput Facetune-a ili Photoshop-a. Važno je imati vještine i alate neophodne da progledamo kroz ovu manipulaciju i da minimizujemo štetne uticaje koje ona ima na nas i našu sliku o sebi.
Društvene mreže mogu biti zabavne, korisne i lijep način za predstavljanje sebe, svoje ličnosti, interesovanja i stvari koje su nam bitne. Prije pristupanja korišćenju, međutim, treba se informisati i razumijeti rizike koje nosi njihova upotreba, a u toku korišćenja treba dati sebi predaha. Pratite ljude i sadržaje koji čine da se osjećate lijepo, srećno i opušteno, jer ih zasigurno ima, i trudite se da u svakodnevnom listanju početnih stranica primijenite vještine kritičkog mišljenja.
