Šta znači razmišljati kritički? U modernoj psihologiji postoji prilično neslaganje o tome šta tačno označava koncept kritičkog mišljenja, ali je većina stručnjaka saglasna da vještine koje ga čine predstavljaju neophodan alat za uspješno manevrisanje akademskim, profesionalnim i međuljudskim vodama.
Šta je kritičko mišljenje?
Kritičko mišljenje je kognitivni proces koji koristimo kako bismo analizirali informacije iz svoje okoline kroz pozitivni skepticizam prilikom odlučivanja o tome šta je vrijedno našeg povjerenja. Drugim riječima, kritičko mišljenje je mentalna aktivnost kroz koju možemo na jedinstven način preispitati stvari koje su pred nama, i time odlučiti na koji način ćemo postupiti u datoj situaciji. U učionici, ova praksa ima prilično jednostavnu primjenu: umjesto da zahtjevamo od djece da uče o određenoj temi kroz čitanje i ponavljanje sadržaja, trebamo ih ohrabriti da preispitaju dati sadržaj kroz osvrt na motivaciju i identitet autora, informativnost, ali i uklapanje prezentovanih informacija u ono što već znaju o temi koja se obrađuje. Ova praksa, često prisutna u metodama aktivnog učenja, pomaže da djeca nauče svakodnevno primjenjivati stečena znanja na svijet oko sebe, da sami pravilno odlučuju o tome kome (i čemu) mogu vjerovati, ali i da formiraju sopstvene stavove informisano, a ne površno.
Kritičko mišljenje obuhvata sljedeće vještine: razumijevanje (dešifrovanje značenja onoga sa čime se susrijećemo), analizu (identifikovanje elemenata informacije koja nam je data), zaključivanje (izvlačenje logičkih zaključaka iz datih informacija ili situacije), evaluaciju (procjenu kvaliteta argumenata ili informacije koje su nam date), objašnjavanje (prezentovanje argumenata za sopstveni zaključak), kao i samoregulaciju, koja uključuje praćenje sopstvenih razmišljanja i formiranja stavova, i ispravljanje istih na osnovu daljeg promišljanja.
Benefiti podučavanja djece vještinama kritičkog mišljenja
Postoje brojne studije koje ukazuju na to da postoje određene prednosti podučavanja djece kritičkom mišljenju. Na osnovu do sada pronađenih dokaza, ove vještine su veoma važni kognitivni procesi koji mogu u potpunosti promijeniti način na koji stičemo znanja.
Kritičko mišljenje promoviše kreativno rješavanje problema
Nažalost, veliki broj istraživanja pokazuje da se dostignuća učenika u školskim sistemima mjere samo sposobnošću memorizacije činjenica i osnovnih vještina. Međutim, većina prosvjetnih radnika je saglasna da edukacije nije samo to, već da uključuje i kreativnost i podsticanje na razmišljanje. Kritičko mišljenje i podučavanje djece vještinama koje ga čine je jedan od najboljih načina da se ode iznad pukog učenja činjenica, da se stimuliše kreativnost kod učenika, kao i da se podstakne efikasnije i inovativnije rješavanje problema još od ranog životnog doba.
Kritičko mišljenje pomaže razvoju nezavisnosti
Još jedan naučno dokazani benefit kritičkog mišljenja je razvijanje osjećaja kontrole i nezavisnosti, drugim riječima, učenici koji se ne plaše da postaljaju pitanja i budu radoznali, obično nemaju problem ni da preuzmu inicijativu i sami dođu do odgovora. To znači da razmišljaju dublje o temi, žele da znaju više detalja i čuju različita mišljenja prije nego izvedu sopstveni zaključak. Sve ovo ih čini više nezavisnim, jer postaju skloniji da samostalno potraže materijale van onih koje im je obezbijedio nastavnik, što je prvi korak ka samostalnom učenju koje se smatra jednom od najefektivnijih tehnika učenja.
Kritičko mišljenje podstiče radoznalost
Osnova za proces kritičkog razmišljanja je radoznalost. Da bi dijete samostalno učilo, mora da postoji unutrašnja motivacija koja se najčešće povezuje sa radoznalošću na ovaj ili onaj način. Osim toga, priroda kritičkog razmišljanja uključuje evaluaciju informacija, povezivanje istih sa prethodno stečenim znanjem. Ovo je veoma intenzivan mentalni proces, i ne dešava se nenamjerno – u skladu s tim, djeca koja nijesu radoznala vjerovatno neće pristupati sadržaju toliko detaljno. Podsticanje kritičkog pristupa umjesto memorizacije može pomoći djeci da probude radoznalost o učenju generalno.
Kritičko mišljenje stimuliše metakognitivne procese
Metakognitivni procesi su, prosto, sposobnost individue da razmišlja o sopstvenim razmišljanjima. Iako zvuči čudno, zapravo je veoma jednostavno – metakognitivni procesi pomažu nam da budemo svjesni šta znamo i razumijemo, a šta ne, što nam direktno pomaže da radimo na svojim nedostacima. Praktikovanje vještina kritičkog mišljenja podstiče ove procese tako što nas navikava da postavljamo pitanja: kako je ova informacija povezana sa mojim prethodnim znanjem, da li sam siguran/na da razumijem elemente ove informacije, i kako mogu da je primijenim.
Kritičko mišljenje gradi rezilijentnost
Jedan od najvažijih aspekata kritičkog mišljenja je da stvara pismene i promišljenje individue koje su otporne na manipulacije, lažne informacije i ostale opasnosti sa kojima se svakodnevno susrijećemo u modernom dobu. Učenjem i praktikovanjem kritičkog mišljenja, djeca postaju manje podložna pritisku vršnjaka, bolje analiziraju situacije u kojima se nalaze, i samim tim imaju sposonost da bolje i adekvatnije reaguju. Kritičko mišljenje ultimativno predstavlja svojevrsni „štit“ u edukativnim i socijalnim okruženjima.
