Djeca su svakodnevno bombardovana reklamama, lažnim vijestima i dezinformacijama. Čak su i mala djeca izložena različitim vrstama medija kroz emisije, video snimke i reklame koje vide na iPad-u i pametnim telefonima.
Zapravo, studija koju je sprovela Fondacija porodice Kaiser otkrila je da djeca uzrasta od 8 do 18 godina provode više od 7,5 sati dnevno, sedam dana u nedelji u interakciji sa različitim oblicima medija, uključujući sve od televizije, muzike i filmova do kompjutera, video igrica i društvenih mreža. Kada se uzme u obzir činjenica da djeca koriste više od jednog od ovih oblika medija istovremeno, studija je otkrila da mnoga djeca bilježe skoro 11 sati konzumacije medija svakog dana.
Iz tog razloga, mnogi edukatori i istraživači kažu da je važno da roditelji preduzmu korake da nauče svoju djecu kako da postanu kritički potrošači medija, posebno zato što mediji neće uskoro nestati. Međutim, postavlja se pitanje, kako se ovaj zadatak ostvaruje? Iako je ograničavanje potrošnje medija svakako važno, posebno za djecu mlađu od 2 godine, podjednako je važno i naučiti djecu medijskoj pismenosti.
Šta je medijska pismenost ?
Prema Common Sense Media, neprofitnoj organizaciji posvećenoj pružanju informacija porodicama i edukatorima o medijima i tehnologiji, medijska pismenost je sposobnost da se identifikuju različite vrste medija i razumiju vrste poruka koje šalju.
Osim tradicionalnih medija, tipovi medija koje djeca svakodnevno konzumiraju uključuju sve, od tekstualnih poruka, mimova i viralnih video zapisa do objava na društvenim mrežama, video igrica i reklama. Medijska pismenost podrazumijeva pomoć djeci da identifikuju različite vrste medija i prepoznaju da je neko kreirao poruke sa razlogom. Naučiti da identifikujemo te razloge i motive je osnova medijske pismenosti.
Zašto je medijska pismenost važna ?
Većina ljudi je pod velikim uticajem svih vrsta medija, što na kraju utiče na ono šta misle i kako donose odluke, a isto važi i za djecu. Učeći djecu da budu kritički potrošači medija, roditelji svoju djecu opremaju sposobnošću da analiziraju, procenjuju i proizvode medije u različitim oblicima.
Medijska pismenost pomaže djeci da nauče da prave razliku između činjenica i fikcije, kao i da identifikuju vjerodostojne izvore informacija. Cilj medijske pismenosti je da pomogne djeci da postanu mudri potrošači medija, razviju vještine kritičkog mišljenja, pronađu pouzdane izvore informacija i izraze svoje ideje sa poštovanjem.
Na kraju, djeca koja znaju da budu kritički potrošači medija imaju veću vjerovatnoću da donesu adekvatne odluke o tome u šta vjeruju. Takođe je veća vjerovatnoća da znaju kako da saopšte ono u šta ne vjeruju i zašto.
Prednosti nastave medijske pismenosti
Živimo u digitalnom dobu gdje svako može da kreira medije, što znači da ti kreatori mogu imati skrivene motive. Iz tog razloga, bitno je da roditelji nauče djecu kako da budu kritički potrošači medija. Ova praksa uključuje učenje da se zapitaju zašto je neko kreirao određenu poruku i da li je ona vjerodostojan izvor informacija. Iako ovu vještinu nije uvijek lako naučiti, ona je neophodna u današnjem svijetu. U nastavku teksta, prikazaćemo i pojasniti i neke druge načine na koje djeca mogu imati koristi od učenja da budu kritički potrošači medija.
Naučite da razmišljate kritički
Kada djeca počnu da procjenjuju stvari koje čitaju i gledaju, uče da razmišljaju o porukama koje dobijaju. Takođe, uče da utvrde da li informacija ima smisla ili zahtjeva malo više istraživanja. Na kraju krajeva, oni nauče da razmišljaju o stvarima, a ne da ih samo prihvataju kao jedine ispravne. Pored navedenog djeca uče da pronađu primjere koji podržavaju njihovo mišljenje.
Identifikujte pouzdane izvore
Znati gdje se obratiti za pouzdane vijesti i informacije ključna je veština u današnje vrijeme. Učenje djece da budu kritički potrošači omogućava im da shvate da su neki izvori informacija manje pouzdani od drugih.
Budite pametni potrošač
Postati kritički potrošač medija takođe uči djecu kako da odrede koje su informacije vjerodostojne i vrijedne povjerenja, a koje nijesu. Takođe im pomaže da nauče da prepoznaju i procjenjuju poruke oglašivača i marketinških stručnjaka.
Kada djeca nauče da budu kritički potrošači medija, uče kako istražiti određenu temu i formirati svoje mišljenje o toj temi. Oni zatim koriste te informacije za donošenje odluka, rješavanje problema ili razvijanje sopstvenog mišljenja. U tom slučaju veća je vjerovatnoća da znaju zašto vjeruju u ono šta rade.
Odgovorno kreirajte medije
Razumijevanje da poruke, objave na društvenim mrežama i video snimci imaju uticaj važan je dio medijske pismenosti – čak i kada je vaše dijete ono koje stvara te sadržaje. U idealnom slučaju, ovo razumijevanje će navesti vaše dijete da razvije sopstvene medije sa namjerom da budu autentični i od povjerenja.
Kako naučiti djecu da budu kritički potrošači
Učenje kako dešifrovati različite oblike medija je komplikovano i zbunjujuće, ali je i vrijedno truda da naučite djecu kako da postanu kritički potrošači. Evo nekoliko savjeta o tome kako naučiti čak i najmlađu djecu da budu kritički potrošači medija.
Počnite kada su mladi
Većina ljudi pretpostavlja da je vrijeme za početak podučavanja medijske pismenosti oko kasne osnovne škole ili rane srednje škole. Ali većina medijskih profesionalaca ukazuje da bi roditelji trebalo da počnu mnogo ranije od toga, posebno zato što su djeca izložena medijima u sve mlađem uzrastu. Zapravo, izveštaj istraživačkog centra Pew otkrio je da više od jedne trećine roditelja navodi da su njihova djeca počela da koriste pametne telefone prije 5. godine.
Da biste počeli da podučavate svoje dijete medijskoj pismenosti, počnite sa osnovama. Nešto tako jednostavno, kao što je ukazivanje na razliku između stvarnosti i fantazije može izgraditi osnovu za buduće vještine pismenosti. Djeci mlađeg uzrasta, roditelji mogu da objasne da se ljudi u reklamama pretvaraju baš kao i kada se oblače za maskenbal. Iako im može biti potrebno neko vrijeme da shvate ovaj koncept, on pomaže djeci da nauče da nije sve što vide u medijima pravi odraz realnosti.
Kako djeca postaju starija, možda će čak početi da shvataju da su stvari koje vide na društvenim mrežama samo odabrani segmenti nečijeg života. Objave ne odražavaju tačno uspone i padove koje ljudi doživljavaju svakodnevno.
Umesto toga, većina naloga na društvenim mrežama neke osobe pokazuje samo dobre stvari. Ovo može spriječiti djecu da vjeruju da drugi ljudi imaju bolji život od njih ili da vjeruju da ne doživljavaju iste borbe kao oni.
Potražite trenutke za učenje
Budite u potrazi za stvarima u svom svakodnevnom životu koje se mogu iskoristiti za otvaranje razgovora sa vašim djetetom o medijima. Na primjer, ako vidite znake dezinformacija u vijestima ili objavama na društvenim mrežama, razgovarajte o tome. Isto tako, ukoliko vidite da neko daje neobične izjave na YouTube-u, bez činjenica koje bi to podržale, istražite zajedno da vidite šta možete naučiti.
Navedite djecu da razmišljaju o tome da naslovi mogu da zavaraju i da su ponekad napisani kako bi ih naveli da kliknu na informacije. Štaviše, pomozite im da steknu naviku da pročitaju cijeli članak ili post prije nego što ga podijele na mrežu. Ponekad će naslov donijeti šokantnu tvrdnju, ali kada vaše dijete klikne na članak, možda će shvatiti da članak ne podržava tvrdnju.
Važno je da djeca nauče kako da komuniciraju sa medijima na zdrav način, a dio toga znači i da postanu svjesni šta objavljuju i zašto. Razgovarajte o tome šta bi moglo značiti kreiranje objave ili dijeljenje članka, tako da vaša djeca nauče da gledaju na ono što rade onlajn iz različitih uglova.
Konzumirajte medije sa njima
Skoro svaki roditelj prepoznaje važnost zajedničkog čitanja knjige sa svojom djecom, razgovaranja i komentarisanja priče. Ista stvar bi trebalo da se desi i sa drugim vrstama medija, posebno digitalnim medijima.
Umjesto da im samo date iPad ili svoj pametni telefon, sjedite sa njima i razgovarajte o tome šta rade i šta vide. Postavljajte pitanja o tome šta misle ili kako se zbog određene stvari osećaju. Možete čak da ih zamolite da vas nauče kako da igrate njihovu novu omiljenu video igricu ili da ih zamolite da objasne šta se dešava u videu koji gledaju.
Previše puta roditelji pribjegavaju postavljanju pravila i smjernica o vremenu ispred ekrana, a da zapravo ne razmišljaju o tome šta njihova djeca vide ili rade kada imaju vremena ispred ekrana. Uključite se u medije sa njima i bićete iznenađeni šta možete da naučite o svom djetetu.
Pokažite im kako da pronađu renomirane informacije
Kako vaša djeca budu starija, pomozite im da identifikuju kako izgleda pouzdana vijest. Drugim riječima, ugledni novinari često dijele obije strane priče i obezbijeđuju izvore za svoje informacije. Pored toga, pošto ima toliko informacija na Internetu, pokušajte da ih naučite gdje da pronađu renomirane izvore informacija i kako da pronađu kvalitetan sadržaj.
Možete ih upoznati i sa medijima koji pružaju kvalitetne, novinarske informacije uz obavezu objavljivanja činjeničnih informacija. Pored toga, pokušajte da izbjegnete davanje opštih izjava poput „Ne možete više vjerovati medijima“. Još uvek postoje renomirani izvori, samo će možda biti potrebni zajednički napori da ih pronađete.
Naučite ih da preispituju stvari
Učenje vašeg djeteta kako da postane kritički potrošač medija nije jednokratna lekcija. Naprotiv, to podrazumijeva stalni razgovor koji redovno vodite sa svojom djecom od malih nogu do tinejdžerskih godina.
Mnogo puta će ovi razgovori početi otvorenim pitanjima koja će vašu djecu navesti na razmišljanje o medijima koje konzumiraju. Na primjer, možete pitati svog tinejdžera šta misle da je plan kreatora u izradi članka ili videa ili ko bi mogao imati koristi od članka ili videa.
Možete ih čak i pitati da li misle da je nešto uvjerljivo i kako bi to istražili da saznaju da li i zaista jeste. Ovakva pitanja navode ih da zastanu i razmisle o medijima koje su upravo konzumirali.
Budite dobar uzor
Djeca uče mnogo o medijskoj pismenosti gledajući svoje roditelje. Pokažite im da vam je stalo i da ste zainteresovani da pronađete činjenične informacije. Takođe, možete im demonstrirati šta znači preispitivati stvari.
Pokažite najbolje što možete da postoje pouzdane i vjerodostojne informacije. Pozovite svoju djecu da istraže neku temu sa vama ili da istraže nešto što dovodite u pitanje. Sjedite i zajedno pogledajte renomirane izvore informacija na mreži. Pokažite im kako da istraže nešto, tako što ćete identifikovati kojim izvorima mogu da vjeruju, a koje da zanemare.
Čak i ako je vaše dijete mališan ili je predškolskog uzrasta, možete početi da postavljate osnovu za medijsku pismenost. Kasnije, tokom njihovog života možete ih naučiti da preispituju informacije koje im se nameću, dok uče da postanu samouvjereniji i pametniji potrošači.
By Sherri Gordon, Medically reviewed by Ann-Louise T. Lockhart, PsyD, ABPP
Izvor: https://www.verywellfamily.com/
https://unsplash.com/@taypaigey
