Istraživanja pokazuju da društvene mreže imaju ubjedljivo najveći uticaj na to kako djeca u adolescenciji poimaju svoj izgled i tijelo. Društvena očekivanja vrlo lako zasjene intuiciju, razum i zdravlje, a influenseri koji diktiraju trendove nemaju previše obzira prema ranjivim umovima kojima predstavljaju svoj sadržaj. Preko 80% tinejdžerki priznaje da se konstantno upoređuju sa fotografijama koje vide na internetu, što veoma negativno utiče na njihovo samopouzdanje. Efekat je još izraženiji jer internet nasilje nije nepoznanica, a pogotovo sa sve više mreža sa javnim sadržajima, šanse da će mladoj osobi na dnevnom nivou biti upućen barem jedan negativni komentar na račun izgleda dnevno su značajno povećane. Svijesti i slika o sopstvenom tijelu, kao i samopozudanje, vrlo često se dovode u vezu sa obolijevanjem od psihičkih stanja poput anksioznosti, deprijese, tjelesne dismorfije i poremećaja u ishrani, a ovo je alarmatno pogotovo kada uzmemo u obzir da stručnjaci prijavljuju upravo ove poremećaje kao one sa najvećim brojem smrtnih ishoda. Koliko god se situacija činila mračno, postoje stvari koje ljudi koji imaju tinejdžera u svojoj blizini mogu da urade kako bi im pomogli da lakše podnesu društveni pritisak u doba života kada je prihvatanje najvažnije.
Naučite svog tinejdžera da samopoudanje ima mnogo više veze sa načinom razmišljanja i odnosom prema sebi, nego sa našim stvarnim izgledom. Povezivanje izgleda sa osjećajem lične vrijednosti i samopouzdanjem je mehanizam koji je veoma prisutan u modernom društvu i koji je poprilično teško dekonstruisati i odbaciti. Jako je važno da tinejdžeri razumiju da ne postoje dobra i loša tijela i da nijedno tijelo nije manje vrijedno, iako nas mediji drugačije uče. Usadite im uvjerenje da samopouzdanje dolazi iz vještina i dostignuća, a ne iz veličine odjeće ili broja na vagi.
Budite primjer zdravog odnosa sa hranom. Pokušajte da poradite na sopstvenim uvjerenjima vezanim za ishranu i vježbanje. Uprkos popularnom mišljenju, ne postoji dobra i loša hrana – postoji samo hrana koja nam je neophodna svakodnevno (poput voća i povrća i kvalitetnih izvora proteina i masti), i hrana u kojoj možemo uživati ponekad (kao brza ili masnija hrana, hrana sa povišenim sadržajem šećera). Hrana je gorivo za naše tijelo i funkcionisanje, i veoma je važno da djeca u što ranijem životnom dobu razviju zdrav odnos prema osjećaju gladi i sitosti, različitim vrstama ishrane, kao i konceptu zdravlja i fizičke spreme.
Ohrabrujte zdrave fizičke aktivnosti. Zdrava fizička aktivnost pomaže da bolje osjetimo sopstvene potrebe, kao i da budemo svjesni šta sve naše tijelo može i šta mu prija. Fizička aktivnost se ne treba predstavljati kao „nužno zlo“ ili kao naporna obaveza, već treba pronaći vrstu aktivnosti koja je zabavna i čini da se osjećamo srećno i zdravo u svom tijelu. Ohrabrite svog tinejdžera da se oproba u različitim disciplinama i da zaključi šta mu prija: nezavisno od toga da li je to trčanje, joga, ples, planinarenje, vožnja bicikla ili borilačke vještine – podstičite razvoj zdravog odnosa prema kretanju i doživljavanje fizičke aktivnosti kao zabavnog sredstva za održavanje zdravlja, a ne samo za mršavljenje i oblikovanje tijela. Na kraju krajeva, što više vremena provedu baveći se sportom, u prirodi ili na treninzima, to će manje vremena provesti listajući sadržaj na društvenim mrežama, smanjujući time i vjerovatnoću da će naići na nešto što bi moglo negativno uticati na njih.
