Medijska pismenost Crna Gora

ISTRAŽIVANJE MEDIJSKIH SADRŽAJA JEDNA JE OD NAJVAŽNIJIH NAVIKA KOJE MOŽEMO PODSTICATI KOD DJECE KAKO BI RAZVILA MEDIJSKU PISMENOST. PROČITAJTE SA KOJIM IH KLJUČNIM KONCEPTIMA TREBATE UPOZNATI TE KAKVA IM PITANJA MOŽETE POSTAVLJATI DOK ZAJEDNO GLEDATE FILMOVE, ILI TELEVIZIJU, ILI IGRATE VIDEO IGRE

Jedna od najvažnijih stvari koju možete napraviti da biste odgajali medijski mudru djecu je korisiti medije zajedno sa njima. To uključuje slušanje njihove muzike, gledanje televizije, filmova, video sadržaja i igranje video igrica u kojima oni uživaju. Iako je i sama vaša prisutnost tokom korišćenja medija važan korak, ovo je takođe odlična prilika da pomognete svojoj djeci da kritički razmišljaju o medijskim sadržajima, postavljajući im pitanja, a ponekad i nudeći svoje odgovore.

KRITIČKO RAZMIŠLJANJE

Postoji pet ključnih ideja koje mogu djeci pomoći u kritičkom razmišljanju o medijima. Počnite djecu upoznavati s ovim konceptima čim počnu postavljati pitanja:

MEDIJSKE SADRŽAJE STVARAJU LJUDI

Djeci se ne podrazumijeva da je neko napravio medijski proizvod u kojem oni uživaju. Čak i starija djeca i tinejdžeri mogu zaboraviti da je svaki element bilo kojeg medijskog proizvoda rezultat nečije odluke. Prepoznavanje da iza medija stoje ljude, koji svjesno donose odluke o tome šta rade, pomaže djeci razumijeti da čak i kada medijski proizvodi izgledaju realistično, oni to nisu i ne odražavaju nužno stvarni svijet. (Čak i stvari koje nisu rezultat svjesne odluke često su rezultat nesvjesnih pretpostavki kreatora sadržaja).

Djeca se mogu iznenaditi kad saznaju da televizijske emisije, kao i knjige, pišu i kreiraju ljudi, koji imaju neke svoje sklonosti i iskustva. Kada gledate program s djecom, podstaknite ih da se zapitaju ko je napravio tu emisiju i misle li da su scenaristi i producenti zaista razumijeli tipove ljudi koje ovdje predstavljaju ili su likove oblikovali na temelju predrasuda o određenim grupacijama ljudi.

Na primjer: možete im skrenuti pažnju na to koliko porodice sa televizije ili iz knjiga liče, ili ne liče vašoj porodici ili porodicama njihovih prijatelja.

MEDIJSKI SADRŽAJI PROIZVODE SE ZBOG KOMERCIJALNIH RAZLOGA

Gotovi svi medijski sadržaji rade se kako bi njihovi kreatori mogli od njega zaraditi novac. Zbog toga je većina njihovih odluka pod uticajem želje da naprave proizvod koji će im donijeti zaradu.

Na primjer: možete djeci pokazati kako izgledaju različita pakovanja pahuljica od žitarica namijenjenih djeci, a kako onih namijenjenih odraslima.

MEDIJI SU DRUŠTVENO I POLITIČKI VAŽNI

Puno ideja o tome kakav je svijet, šta je dobro, a šta loše, pa i o tome ko smo mi, dobijamo iz medija. Mnoge od tih poruka mogu biti vrlo suptilne: na primjer, dobijamo ih iz toga ko su glavni likovi, ko i šta je prikazano kao važno, i šta likovi rade pa su za to nagrađeni ili kažnjeni. Zato i medijski sadržaji poput crtanih filmova ili video igara mogu na nas imati veliki uticaj.

Na primjer: možete sa djecom razgovarati o muškim i ženskim likovima u njihovim omiljenim emisijima ili igrama i o razlikama među njima.

RAZLIČITI LJUDI RAZLIČITO ĆE REAGOVATI NA MEDIJSKE SADRŽAJE

Iako svi medijski sadržaji imaju neki smisao, o dijelu tog smisla odlučuje svaki gledalac ili slušalac. Kada tumačimo različite sadržaje, svi to radimo na temelju vlastitog iskustva: možemo nešto drugačije doživjeti zavisno o tome koliko smo slični ili različiti od glavnog lika, ili koliko to što gledamo odražava vrijednosti drugačije od vrijednosti naše porodice ili kulture. Razumijevanje ovoga ključni je korak koji će pomoći djeci da vide stvari iz prespektive drugih ljudi.

Na primjer: možete svojoj djeci pokazati oglas za proizvod koji je namijenjen drugoj publici i pitati ih djeluje li im taj proizvod privlačno, a onda ih podstaknuti da zamisle kako bi se mogao svidjeti publici kojoj je namijenjen.

MEDIJ KROZ KOJI JE PRIČA ISPRIČANA UTIČE NA NJEN SMISAO

Svaki medij ima svoj način pričanja priča ili davanja informacija, i svaki ima različite prednosti i mane. Većina televizijskih emisija, na primjer, napisana je u komadima od sedam do deset minuta, i svaki od tih segmenata mora završiti nečim zbog čega ćete mu se vratiti nakon reklama. Puno medijskih proizvoda takođe spada u neke žanrove (akcioni film i tako dalje) koji imaju svoja pravila i očekivanja.

Na primjer: pročitajte knjigu svojoj djeci, ili s njima, a zatim pogledajte animirani ili igrani film napravljen prema njoj. Koje su razlike? Zašto su te promjene trebale biti napravljene da bi se priča adaptirala za drugi medij? Kako je to promijenilo tvoj odnos prema priči?

POSTAVLJAJTE PITANJA

Najvažnija navika koju možemo podsticati kod svoje djece kako bi razvila medijsku pismenost je istraživanje medijskih sadržaja koje koriste. Vi im možete početi postavljati pitanja već od rane dobi, a kako odrastaju, ohrabrujte ih da sami postavljaju pitanja.

PRIMJERI PITANJA:

• Kako ovaj oglas/emisija/film/pjesma/brend privlači i zadržava tvoju pažnju?
• Kako će ovaj medijski proizvod nekome pomoći da zaradi novac? Kakav uticaj to može imati na priču, likove ili teme?
• Kako je na ovaj medijski proizvod moglo uticati ono što ljudi koji su ga stvorili vjeruju ili pretpostavljaju?
• Za koga se očekuje da će ovo gledati, igrati ili slušati (osobe kojeg pola, dobi, rase, interesa, i tako dalje)? Kakav uticaj bi publika kojoj je ovo namijenjeno mogla imati na priču, likove i teme?
• Kako bi ovo moglo izgledati da je namijenjeno drugačijoj publici? Kako bi drugi ljudi mogli doživjeti ovaj medijski proizvod?
• Kako se zbog ovoga osjećaš, na temelju toga koliko sli sličan ili različit od ljudi koji su ovdje prikazani?
• Odražava li to što vidiš u medijima tvoje iskustvo? Odražava li različitost koja postoji u našem društvu?
• Ko je ovdje prikazan kao osoba na poziciji moći? Ko nije? Ko uopše nije prikazan?
• Kakvi su ljudi, kakve stvari i aktivnosti nagrađeni i prikazani na pozitivan način? Šta je kažnjeno ili negativno prikazano? Zbog čega bi ti ljudi ili stvari mogli biti prikazani na takav način?
• Kojem mediju pripada ovaj medijski proizvod (televizijska emisija, film, video igra, časopis i tako dalje)? Kakav bi on bio da je obrađen u drugom mediju?
• Kojem žanru ovaj medijski proizvod pripada (animirani film za djecu, akcijski film, igra igranja uloga, i tako dalje). Šta je sadržajima iz ovog žanra zajedničko – likovi, ideje, ili elementi priče koji se često pojavljuju? Na koje su sve načine prizori izmjenjeni tehnikama poput računarskih efekata, osvjetljenja, šminke, uglova kamere, i tako dalje?
• Ako medijski proizvod uključuje nasilje, pitajte dijete kako misli da bi se ljudi uključeni u tu situaciju osjećali da se to dogodi u stvarnom životu. Koje bi bile stvarne posljedice nasilja? Šta bi se dogodilo uključenim ljudima?
• Podstaknite djecu da razmisle o tome koliko su realistično muškarci i žene prikazani u medijima. Neka uporede izgled muškaraca i žena koje vide na televiziji s ljudima koje poznaju iz stvarnog života. Jesu li žene generalno prikazane kao posvećenije ličnim odnosima, a muškarci svojoj karijeri?
• Kako zvuče glasovi negativaca u crtićima? Imaju li neki naglasak? A šta je s dobrim, ljubaznim, slatkim likovima?
• Zašto oglasi za hranu koriste izraze poput “dio ovog hranljivog doručka”? Šta je još potrebno dodati da bi taj doručak bio hranljiv?

NAJVAŽNIJI SAVJETI

Kad je riječ o podsticanju medijske pismenosti kod djece, zapamtite nekoliko ključnih stvari:

Poštujte njihove medijske izbore. Iako imate pravo odlučiti koji su medijski proizvodi dopušteni u vašoj kući, vaš djeca mogu razviti drugačiji ukus za medije od vašeg. Oduprite se porivu da im pokažete šta nije u redu s njihovim medijskim izborima, čak i ako vam je zbog nekih sadržaja nelagodno. Umjesto toga, dajte im alate da sami postavljaju pitanja i dođu do vlastitih zaključaka. Ne zaboravite primjećivati i pozitivne primjere kada razgovarate o stvarima poput stereotipa.

Tražite prilike za učenje. Mediji nisu samo skripte i upakovani proizvodi. Izvanredne vijesti, skandali, i ispadi slavnih osoba odlične su prilike za analizu medija.

Dajte im priliku da stvaraju medijske sadržaje, ne samo da ih analiziraju. Danas je djeci lakše nego ikad snimiti kratke filmove ili muzičke spotove pa i dodati svoj kritički komentar najnovijem virtuelnom videu. Ništa ne može zamijeniti iskustvo iz prve ruke kad je riječ o razumijevanju kako na primjer montaža ili muzika mogu uticati na naše emocionalne reakcije na neki film ili televizijsku emisiju.

Izvor: www.medijskapismenost.hr