Poimanje sopstvenog tijela ne tiče se samo fizičkog izgleda, već takođe uključuje način na koji razmišljamo o svom tijelu i kako brinemo o njemu. Važni izvori informacija na ovu temu za djecu su medijske poruke koje govore o idealima ljepote, komentari koje dijete sluša o svom i tijelima drugih ljudi, kao i način na koji odrasli ljudi u njegovom okruženju govore o sopstvenom tijelu.
Postoje brojni načini na koje možete biti pozitivan uzor svojoj djeci kada je u pitanju slika o sebi, a posebno o sopstvenom tijelu, i time pomoći da djeca još u ranoj dobi prihvate svoje tijelo.
Svakodnevno naglašavajte vrijednosti koje nemaju veze sa fizičkim izgledom – ljubaznost, dobrota, inteligencija i iskrenost. Pohvalite vještine i vrline koje Vaše dijete posjeduje, i pokažite odobravanje i brigu svojim riječima i postupcima. Kreirajte prijatnu i pozitivno orjentisanu atmosferu, usmjerenu ka fizičkoj i mentalnoj aktivnosti. Pomozite svom djetetu da kroz primjere shvati da zapravo ne postoji jedan ideal ljepote, ističući važnost različitosti i diverziteta u svakodnevnom životu, i da je naglašeno kritikovanje fizičkog izgleda štetno.
Pokušajte da u najvećoj mogućoj mjeri izbjegnete negativno komentarisanje tijela i opšteg izgleda drugih ljudi u prisustvu djeteta – naravno uključujući dijete, ali i same sebe. Djeca se ugledaju na svoje roditelje i prije nego dođu pod uticaj medija i šire zajednice, i zato je važno da svoje ponašanje korigujete tako da ispoljava vrijednosti kojima želite da podučite svoju djecu. Izbjegavajte izražavanje preferenci za određeni tip tijela, i umjesto toga se fokusirajte na sitost, zdravlje, fizičku spremnost, kvalitetan san i unos vode. Saslušajte djecu kada izraze zabrinutost po pitanju izgleda svog tijela – ne odbacujte tu zabrinutost kao prolaznu, obratite pažnju i zaista razmislite o tome što govore, nudeći im podršku.
Jedan od važnih segmenata zdrave slike o tijelu je i sticanje zdravih navika u ishrani i zdravog odnosa prema hrani uopšte. Uključite svoju djecu u planiranje obroka i kupovinu, i dozvolite im da Vam sami kažu kada su gladni, a kada im je dosta. Trudite se da i sami praktikujete izbalansiranu ishranu i da normalizujete sve vrste hrane. Izbjegavajte da se prema hrani ophodite kao „dobroj“ ili „lošoj“. Umjesto toga, podijelite vrste hrane na one „za svaki dan“ i one koje valja konzumirati samo ponekad, jer time sprečavate da dijete poraste u odraslu osobu opsjednutu dijetama, kalorijama i restriktivnim načinima ishrane. Roditelji često koriste određene vrste hrane kao nagradu kada dijete uradi nešto dobro ili kao utjehu ako je dijete neraspoloženo, i iako većini djece ovo prija, brojni psiholozi ukazuju na to da ovo nije najzdravija praksa, ističući da se time pozitivne i negativne emocije vezuju za hranu i povećava se šansa da će dijete vremenom početi da jede na emotivnoj bazi, umjesto kada je zaista gladno.
U svemu navedenom prvenstveno obratite pažnju na sebe i svoje ponašanje – Vi ste prvi kontakt Vaše djece sa svijetom. Ponašanja i stavove koje Vi ispoljavate Vaša djeca veoma lako poprimaju i prije svega ih vide kao ispravne, tako da razmislite o sopstvenom odnosu prema izgledu i tjelesnoj formi. Poradite na tome da ispravite svoje loše mehanizme, i osim toga što ćete svom djetetu dati dobar primjer za formiranje navika i obrazaca ponašanja, započećete i sopstveni ciklus oporavka od toksičnih standarda društva.
