Fakultet političkih nauka, Agencija za elektronske medije i udruženje Roditelji organizovali su u četvrtak, 11. marta online radionicu Sigurno surfovanje internetom kojima je prisustvovalo ukupno 154 djece, uzrasta od 10 do 15 godina iz osnovnih škola iz Podgorice, Nikšića, Kotora, Bara, Bijelog Polja, Rožaja, Herceg Novog i drugih gradova sa teritorije Crne Gore.
Radionice su dio projekta „Dijalog za budućnost: Unapređenje dijaloga i društvene kohezije unutar i između Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije“ koji u pomenutim zemljama sprovode UNESCO, UNICEF i UNDP.
Edukativna predavanja su vodile socijalne radnice Katarina Čarapić i Tanja Ćirović iz udruženja Roditelji, kao i Sanja Gardašević i Danica Čelebić iz Digitalizuj.me i agencije Alicorn. Osnovnoškolci su imali priliku da razgovaraju o tome kako da aktiviraju postavke koje štite privatnost, zaštite se od nasilja, kako da reaguju u slučaju zloupotrebe podataka ili nasilja od strane vršnjaka ili nepoznatih osoba, a teme su bile i razlike između online i uživo nasilja i komunikacije među vršnjacima.
Stariji školarci uzrasta od 12 do 15 godina su mogli da saznaju nešto više o tome šta naši profili govore o nama, šta je to pismenost na internetu i kako da upravljamo svojom ličnošću na internetu. Podsjetili su djecu na zlatno pravilo: Ne radi online ono što ne bi radio uživo, kao i na važnost konsultovanja roditelja prilikom objavljivanja sadržaja. Bilo je više riječi o aktuelnim društvenim mrežama, kako koristiti te mreže, osigurati bezbjednost ali i upoznavanje sa svim njihovim alatkama i mogućnostima, u cilju sigurnog surfovanja.
Mlađa djeca, uzrasta od 10 do 11 godina, na radionici koju su vodile socijalne radnice Katarina i Tanja, diskutovala su o nasilju uživo i cyberbullingu, razlikama između ove dvije vrste nasilja, posljedicama i važnosti podrške roditelja i osoba u koje imamo povjerenja. Fokus radionice je bio na tehnikama sigurnog surfovanja, načinima na koje se profili mogu zaštititi, ali i šta da učine ukoliko prepoznaju neku vrstu nasilja ili neprimjerenog sadržaja na internetu. Kroz igru “Kako je biti neko drugi” podsticana je empatija među vršnjacima. Zaključeno je da ličnim primjerom možemo napraviti promjene i učiniti internet bezbjednijim mjestom.
Specijalna gošća obje radionice bila je TikTokerka Nikolina Radusinović koja je pričala o ličnom iskustvo kad je u pitanju ova društvena mreža. Ona je sugerisala kako bezbjedno da koriste TikTok, šta je posebno važno znati ali i šta treba izbjegavati.
Kako mlađe, tako i starije školarce, zanimale su teme šta je to privatno na internetu, a posebna pažnja na obje radionice bila je posvećena podacima koje nikako ne bismo smjeli dijeliti i zašto je to tako.
Najzad, djeca su iznijela različite situacije sa kojima su se susreli na internetu. Djevojčica (14 godina) je podijelila svoje iskustvo o otvaranju naloga na društvenim mrežama sa osam godina kada je unijela sve podatke koje je znala u tom trenutku. Kasnije joj je otac objasnio zašto to nije u redu i ona želi, kaže, da prenosi to znanje i svojim vršnjacima. Neki od njih su ukazivali na to da su ih kontaktirale odrsle osobe koje su se prevashodno predstavljale kao njihovi vršnjaci, u skladu sa čim su i pravili lažne profile na društvenim mrežama. Značajan dio djece je svjesan da se na internetu, posebno u pojedinim grupama, dešava vršnjačko nasilje, o čemu su i govorili u toku radionica navodeći konkretne primjere.
Školarci su imali mnogo pitanja i želju da podijele svoja iskustva što ukazuje na veliko interesovanje kada je ova tema u pitanju.
