Depresija, anksioznost, poremećaji u ishrani i samoubistvo povezani su sa uznemiravanjem djece u periodu odrastanja koji je presudan kod formiranja ličnosti. Posljedice nijesu samo vezane za mentalno zdravlje, već mogu biti i društveno-ekonomske.
Sve se više govori o tome kako da zaštitimo djecu na ulici od onih koji namjeravaju da im naude, ali ono što treba da se uzme u obzir jeste da nasilje, zlostavljanje i uznemiravanje može da se vrši i putem interneta, te je vrlo bitno da znamo kako djecu da zaštitimo i „na mreži“ i kome da se obratimo ukoliko dijete trpi zlostavljanje putem interneta ili naiđemo na snimak nasilja ili zlostavljanja.
Neki će se u ovakvim slučajevima možda prije obratiti nekoj organizaciji, nego direktno policiji. Upravo tim poslom zaštite djece na internetu godinama unazad bavi se Net Patrola, koja je i danas aktivna kako bi obezbijedila bezbijedniju budućnost djece putem stvaranja mogućnosti prijave ukoliko neko uoči sumnjiv sadržaj na internetu.
Net Patrola nudi građanima mogućnost da anonimno ili predstavljajući se, prijave sumnju na ilegalan sadržaj koji se odnosi na seksualno iskorišćavanje djece na internetu. Građani mogu da prijave štetan sadržaj popunjavanjem onlajn obrasca na našem sajtu. Nakon dobijanja prijave, tim Net patrole će uraditi procenu i, ukoliko se utvrdi da je sadržaj ilegalan, prijavu proslediti nadležnim državnim organima i, ukoliko je potrebno, internet provajderu radi uklanjanja istog sa interneta – kaže za „Telegraf“ Ružica Radović, psiholog iz Fondacije „Tijana Jurić“, u okviru koje radi Net Patrola.
Broj djece i mladih koji svakodnevno koriste internet je u stalnom porastu, i u svijetu i kod nas. Internet je necenzurisani izvor informacija koji nije uvijek primjeren djeci.
Potencijalni rizici mogu biti: prijevremeno, prekomjerno korišćenje i zavisnost od digitalnih uređaja, izloženost štetnim i starosno neprimjerenim sadržajima tipa eksplicitnih seksualnih i pornografskih sadržaja, vulgarnog rječnika, govora mržnje, kao i digitalno nasilje, netačne i nepouzdane informacije. Pristup servisima i platformama prije propisanog uzrasta, nepoštovanje donje starosne granice, potencijalna opasnost od komunikacije sa zlonamjernim osobama koje imaju za cilj da zloupotrijebe dijete, kao i dijeljenje podataka i informacija su veoma opasni po sigurnost djece i mladih na internetu. Svi ovi potencijalni rizici mogu uticati na djecu i mlade i na njihovo zdravlje i odrastanje – dodaje.
Rizika pri korišćenju interneta ima mnogo i veoma je bitno na koji način i u kojoj mjeri djeca i mladi koriste internet jer svaki od tih rizika može da dovede do mnogih, mahom mentalnih, poremećaja.
Depresija, anksioznost, poremećaji u ishrani i samoubistvo povezani su sa uznemiravanjem djece u periodu odrastanja koji je presudan kod formiranja ličnosti. Posljedice nisu samo vezane za mentalno zdravlje, već mogu biti i društveno-ekonomske. Djeca koja su pretrpjela bilo kakav vid nasilja postižu slabiji školski uspeh, što kasnije može uticati da djecu to sprečava da na pravi način doprinesu društvu i na taj način posredno remeti napredak i razvoj čitavih zajednica. Poremećaji ponašanja su češći kod djece koja su bila izložena sadržajima koji nisu prilagođeni njihovim godinama, čak se i javlja veći rizik za probavanjem opojnih sredstava, alkohola kao i upuštanje u rizične seksualne odnose – objašnjava Radović.
Osnova mentalnog zdravlja formira se u ranoj fazi života, brojni su izazovi sa kojima se djeca svakodnevno susrijeću i oni mogu značajno da utiču na njihov emocionalni, društveni i intelektualni razvoj. Razvoj tehnologije je doveo do porasta krivičnih dela, što ukazuje na potrebu za razvijanjem mehanizama zaštite djece od štetnog sadržaja kao i na značaju podizanja svijesti o neophodnosti uključivanja cjelokupnog društva u borbi protiv iskorišćavanja djece.
Izvor: https://www.telegraf.rs/
