Zašto je medijska pismenost toliko važna za djecu danas

Da li ste danas poslali poruku, posjetili neku društvenu mrežu, razgovarali putem telefona, gledali TV ili koristili tablet? Da li biste mogli da funkcionišete 24 sata bez mobilnog telefona ili pristupa internetu? Mediji i komunikacijske tehnologije igraju veoma važnu ulogu u svakodnevnom životu, ali mnogi od nas su zabrinuti za uticaju koji imaju na djecu.

Nijesmo zabrinuti samo količinom vremena koje djeca provode ispred ekrana, već i sadržajem koji konzumiraju. Medijska pismenost pomaže djeci (i porodicama) da budu svjesniji namjernih, ali i nenamjernih medijskih poruka, da preuzmu kontrolu nad svojim medijskim okuženjem, umjesto da dozvole da ono kontroliše njih. Slijedi deset razloga zašto medijska pismenost treba da bude na Vašem radaru.

Živimo u medijski prezasićenom svijetu

Mnogi od nas prolaze kroz život sa bežičnom tehnologijom pod prstima. Mediji i komunikacijske tehnologije svakodnevno postaju sve više integrisani u naš život. Prema istraživanjima Common Sense Media platforme, 52 odsto djece uzrasta između 5 i 8 godina se susrijeće sa nekim oblikom mobilnih medija. Tvitujemo, šaljemo poruke, lakujemo i objavljujemo sadržaj svakog dana, a i dalje se ponekad osjećamo isključeno iz svijeta oko nas. Mnogi imaju problem da se „diskonektuju“ čak i na odmoru.

Djeca danas provode u prosjeku 28-32 sata nedjeljno ispred ekrana

Još jedan izvještaj, ovaj put Američke pedijatrijske akademije, kaže da djeca danas provode više vremena konzumirajući različite vrste medijskog sadržaja (u prosjeku 7 sati dnevno), nego baveći se bilo kojom drugom aktivnošću sem spavanja.

Uticaj medija na zdravlje

Pored drugih brojnih briga vezanih za zdravlje, različite studije ukazuju na jaku vezu između izloženosti nasilju u medijskim sadržajima i razvijanja agresivnih ponašanja, kao i između drugotrajnog gledanja TV-a i gojaznosti, zloupotrebe psihoaktivnih supstanci, kao i povećane seksualne aktivnosti u ranijoj životnoj dobi. Jedan od izvještaja Američke pedijatrijske akademije kaže da su djeca koja imaju TV u svojim sobama izložena 31 odsto većem riziku od gojaznosti i dvostruko većem riziku od konzumacije duvanskih proizvoda.

Reklamiranje je samoregulisana industrija

Državne regulative su prilično ograničene, pogotovo kada je u pitanju reklamiranje na internetu. Većina tijela za kontrolu reklamnih aktivnosti su samoregulisana, što ih ne čini previše pouzdanim i efikasnim u zaštiti konzumenata od reklamiranja štetnih proizvoda. Ovo je pogotovo problematično kada su djeca u pitanju.

Nedostaje različitost mišljenja u medijima

Najveći dio medijskog sadržaja dolazi od par velikih medijskih kompanija, poput Disney-ja ili Time Warner-a. Iako se prilikom listanja kanala na TV-u koje nudi Vaš kablovski operater čini da imate ogroman izbor sadržaja koji možete pratiti, činjenica da taj sadržaj dolazi od nekolicine izvora čini ga ograničenim u smislu reprezentacije i stavova, stavljajući nas u informacioni mjehur iz kog je teško izaći bez vještina medijske pismenosti.

Gašenje televizora ili kompjutera ne rješava problem

Medijske poruke nas konstantno okružuju, od bilborda na ulicama do grafika na majicama. Ako pokušate da navedete sve reklame i logoe na koje nailazite u toku jednog dana, shvatićete koliko mediji zauzimaju prostora u svakodnevnom životu. Povećanje sopstvene svijesti o ovim uticajima moguće je kroz razvijanje medijske pismenosti, koja nam pomaže da se protiv ovih uticaja izborimo.

Djeci je neophodna medijska pismenost da bi bili uspješni u bilo kom zanimanju u digitalnom svijetu

Digitalni svijet je današnjica, a nezavisno od toga da li dijete odabere da se bavi zanatskim poslom ili se odluči za akademsko usmjerenje, digitalne vještine (od kojih je jedna i medijska pismenost) su neophodne za uspješno poslovanje i karijerni razvoj. Tehnološke vještine su jedan od preduslova za većinu radnih mjesta u današnje vrijeme, a činjenica je da će djeca koja imaju razvijene vještine medijske pismenosti biti bolje pripremljena za uspješnu budućnost.

Digitalna pismenost podrazumijeva mnogo više od čitanja i pisanja

Digitalna pismenost zahtjeva sposobnost da sami kreiramo medijske poruke i da im kritički pristupamo. Razvijanje vještina kritičkog mišljenja imaće dugotrajan efekat na lični i profesionalni razvoj djece.

Uvećanje benefita i minimizovanje loših posljedica

Postoje suprotne teorije i dokazi o uticajima tehnologije na razviće djece. Uprkos prethodno pomenutim zdravstvenim rizicima, istraživanja pokazuju da mediji mogu da budu dragocjen instrument za učenje. Djeca pokazuju povišene kognitivne i socijalne sposobnosti kada su izložena medijima pažljivo i efektivno. Slične razultate dala su i istraživanja o kognitivnim procesima djece sa posebnim potrebama, bilingualne djece i djece koja se školuju u kućnim uslovima.